Obavijesti
Kontaktirajte nas, pišite nam: redakcija@osijek-danas.com
Kontaktirajte nas, pišite nam: redakcija@osijek-danas.com
Kontaktirajte nas, pišite nam: redakcija@osijek-danas.com
Home Vijesti Na smještaj u Dom za starije i nemoćne čeka se i 10 godina
Na smještaj u Dom za starije i nemoćne čeka se i 10 godina
Utorak, 13 Rujan 2011 07:09

SKRB O STARIJIMA I NEMOĆNIMA: POTRAŽNJA PUNO VEĆA OD PONUDE SMJEŠTAJA

Razlozi dugačkih lista čekanja nalaze se u kroničnom nedostatku smještaja na području grada i županije, u činjenici da je broj starih i nemoćnih osoba u stalnom porastu kao i broj staračkih samačkih kućanstava. Osim toga, mlađe se osobe zbog ubrzana načina života sve manje mogu posvetiti brizi o starijima, rekla je socijalna radnica Vesna Baban

Odlazak u Dom za starije i nemoćne u našem je društvu jedna od najtežih životnih odluka za mnoge obitelji. No kada se ipak pojavi potreba - u Osijeku je ta odluka posebno teška budući da mjesta u domovima nema ni za lijek.

Koliko stoji skrb za starije?

Na području Osijeka nalazi se samo jedan dom za starije i nemoćne u vlasništvu Županije, u Drinskoj ulici, te dva privatna doma: Medika u Podravskoj ulici i Julije u Pejačevićevoj. Smještajnih je kapaciteta mnogo manje od potreba. Liste čekanja za domove predugačke su, posebice za onaj u vlasništvu Županije.

Kada je riječ o apartmanima i jednokrevetnim sobama, u domu na Drinskoj čeka se godinama. Prema riječima Vesne Baban, tamošnje socijalne radnice, trenutačno je na listi čekanja oko tisuću potencijalnih korisnika koji na smještaj mogu čekati i do deset godina.

- Prosječna duljina čekanja na smještaj je od najmanje godinu i pol za stacionarni do pet ili čak deset godina kada je u pitanju apartmanski smještaj, rekla je Babanova.

Razloge tome pronalazi u kroničnom nedostatku smještaja na području grada i županije, u činjenici da je broj starih i nemoćnih osoba u stalnom porastu kao i broj staračkih samačkih kućanstava. Osim toga, mlađe se osobe zbog ubrzana načina života sve manje mogu posvetiti brizi o starijima. Budući da je ovaj dom i cijenama najprihvatljiviji plitkom umirovljeničkom džepu, ne čudi tako velika potražnja. Naime, u Domu za starije i nemoćne osobe Osijek čiji je kapacitet 336 osoba, mjesečna cijena boravaka kreće se od 1.726 kuna za smještaj u dvokrevetnoj sobi s cimerom do 2.301 kune za jednokrevetni apartman. Svi korisnici doma moraju plaćati i dodatne usluge. Tako dijabetičari za posebnu prehranu dodatno plaćaju 216 kuna mjesečno, za posluživanje hrane u sobi 371 kunu, za hladnjak u sobi 20 kuna, a za korištenje klimatizacijskog uređaja 30 kuna mjesečno.

Nedostatak hospicija

Podaci Centra za socijalnu skrb također govore da je broj starih i nemoćnih u stalnom porastu, kao i broj staračkih samačkih kućanstava. Nešto je bolja situacija s listama čekanja kada su u pitanju privatni domovi, ali samo u slučaju smještaja više kategorije koji je prilično skup i znatno premašuje prosječnu mirovinu pa si ga rijetki mogu priuštiti.

Ravnateljica Obiteljskog doma Medika kaže da cijena smještaja ovisi o stanju osobe, odnosno o potrebnoj skrbi za nju, kao i o udobnosti smještaja. Taj se dom skrbi o 20 korisnika koji su većinom nepokretne osobe narušena zdravlja i uglavnom prikovane uz krevet. Budući da ne postoji hospicij na području Osijeka i šire, a zbog nemogućnosti odgovarajuće brige za svoje najmilije za koje, na žalost, izlječenja nema, obitelji su prisiljene smještati ih u domove gdje imaju 24-satni nadzor i skrb te se o njima brine stručno medicinsko osoblje. Liste čekanja na smještaj manje su jer je riječ o najtežim bolesnicima koji su ujedno starije životne dobi i neizbježno umiru. Ravnateljica je istaknula da imaju i korisnike koji su pokretni, samostalno odlaze u grad i provode slobodno vrijeme, a za život u domu odlučili su se da bi si olakšali starost. No takvih je, kaže, znatno manje.

Unosan posao?

Prema podacima o manjku mjesta u domovima za smještaj starijih osoba u Hrvatskoj i to bi mogao postati unosan posao na crno. Naime, i udomiteljskih je obitelji sve manje otkako je na snagu stupila zakonska odredba da udomitelji moraju imati i osigurane redovite prihode uz naknadu za udomljavanje. Koliko god se činilo da bi udomiteljstvo moglo biti dobar posao za obitelji koje imaju višak stambenog prostora, oni koji su ušli u njega uvjerili su se da je to težak posao koji traje "26 sati".

To nam je potvrdila i Spomenka Varmuža, udomiteljica iz Tenje. Ona se udomiteljstvom bavi tri godine. - Krenula sam u to nakon umirovljenja da bih s obzirom na malu mirovinu popravila financijsko stanje. Briga o starima i nemoćnima bila je i prije moj posao jer mi je to struka. Nema tu velike zarade, ali uspijem nadoknaditi ono što nam nedostaje. U našoj su obitelji smještene četiri osobe, a opskrbnina koju za njih dobijem je 2.000 kuna za pokretnu i 2.400 kuna za nepokretnu osobu. Naknada za udomitelja iznosi 400 kuna mjesečno po osobi. Opskrbnina odlazi na svakodnevne potrebe korisnika, a s obzirom na to da sam za njih i sve njihove potrebe zadužena i odgovorna 24 sata na dan, nije teško zaključiti da tu nema govora o unosnom poslu već o čistom krpanju financijskih rupa, istaknula je Varmuža.

Volonteri pomažu

Iscrpno istraživanje o brizi o starima i nemoćnima provela je Mirjana Herceg, predsjednica Ženske udruge Izvor. Rezultati istraživanja potvrđuju da je briga o starima znatno ispod standarda čemu pridonosi i manjak smještajnih kapaciteta. Stoga su u udruzi pokrenuli projekt radi poboljšanja kvalitete života starijih i nemoćnih osoba razvojem izvaninstitucionalnih usluga socijalne skrbi i prevencijom institucionalnog smještaja.

- Educirali smo i osposobili volontere koji obilaze starije i nemoćne osobe u našoj zajednici, pomažu im u rješavanju svakodnevnih životnih potreba, pružaju njegovateljsku skrb i slično kako bi mogli što dulje bez većih teškoća ostati u vlastitu domu. Upravo zato smo drugim projektom educirali i određeni broj naših volonterki i stručno ih osposobili za njegovateljice, rekla je Hercegova.

U Izvoru, osim brige za starije i nemoćne osobe te zalaganja za novu politiku socijalne skrbi, pružaju im besplatnu pravnu zaštitu, informiraju o pitanjima od njihova interesa te intenzivno rade na jačanju mreže organizacija u regiji koje se bave brigom za starije i nemoćne.

Ravnopravni članovi obitelji

Osim kuhanja, pranja, glačanja, stalne brige o osobnim potrebama, emocijama te o zdravstvenom stanju korisnika, zaduženi smo i za odlaske liječniku i slično. Udomljena osoba mora se i osjećati kao član naše obitelji pa ih uključujemo u svakodnevne obiteljske obveze. Oni s nama kuhaju, pomalo pospremaju i sudjeluju u svemu u čemu i mi kako bi se što bolje socijalizirali i osjećali ravnopravnim članovima obitelji. Ipak, odgovornost je velika i zahtijeva angažman cijele moje obitelji, istaknula je Varmuža.

preneseno iz magazina Osijek danas

Komentari (1)Add comments
Dom Bizek wrote on Ožujak 30, 2013
 
Title: ...
Ima predvan starački dom u Zagrebu, u kojem trenutno fali korisnika pa ako ima zainteresiranih neka pogledaju na ovoj internet stranici.
www.dom-bizek.com
Prijavi komentar
Glasaj protiv
Glasaj za

Glasova: +0

Napišite komentar

busy